Zdravlje
4
 min čitanja

Prevencija raka i način života: da li postoji veza?

Velika studija pokazuje da se 38 % slučajeva raka može sprečiti. Ali ona nije obuhvatila novije rizike poput prerađene hrane, večnih hemikalija i mikroplastike. Kada se i oni uzmu u obzir, stvarni broj je verovatno mnogo veći. Još milioni života mogli bi biti spaseni. Zvuči neverovatno? Čitaj dalje.
Naslovna slika objave na blogu
Autor
Robert Jakobson
Objavljeno
15. februar 2026.

Iako je skepticizam prema prevenciji raka opravdan, značajna studija objavljena u časopisu Nature Medicine sasvim nedavno (februar 2026.) donela je upečatljiv naslov vredan daljeg proučavanja: gotovo 40 % od 18,7 miliona godišnjih slučajeva raka u svetu, odnosno oko 7,1 miliona dijagnoza, povezano je sa promenljivim faktorima rizika. 

Pušenje duvana je bilo na vrhu liste, a slede infekcije i konzumacija alkohola. 

Istraživanje koje je vodila Hanna Fink u Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka pri SZO ispitalo je 36 vrsta raka u 185 zemalja, što ga čini jednom od najsveobuhvatnijih ikada sprovedenih analiza raka koji se može sprečiti.

Zašto bi ovaj broj mogao biti potcenjen

Taj broj bi trebalo da nas zabrine, a svim podacima o tako spornoj temi kao što je rak treba pristupati pažljivo. Ali evo drugog načina da o tome razmisliš: broj je verovatno potcenjen. Evo zašto tako mislim i nudim to makar kao misaoni eksperiment.

Studija je procenjivala 30 dobro utvrđenih faktora rizika. Metodološki ispravan izbor koji ujedno otkriva i njeno glavno ograničenje. Da bi bio uključen, faktor rizika je morao da ima čvrste dokaze o uzročnosti prikupljane decenijama. 

To je visok prag i sistematski isključuje nekoliko klasa izloženosti kod kojih je nauka brzo napredovala u poslednje dve do tri godine, ali još nije prešla granicu ustaljenog konsenzusa. 

Kada pogledaš šta je izostavljeno, stvarni udeo raka koji se može sprečiti počinje da izgleda znatno veći od 38 %.

Evo četiri oblasti novijih istraživanja koje čak ni mnogi vodeći onkolozi i epidemiolozi još nisu u potpunosti uključili u svoje razmišljanje. To zajedno ukazuje da stvarni udeo slučajeva koji se mogu sprečiti može biti bliži polovini svih slučajeva, ili i veći.

1. Ultraprerađena hrana: faktor rizika koji se krije pred očima

Ultraprerađena hrana danas čini oko 60 % kalorijskog unosa u Sjedinjenim Američkim Državama i više od polovine u većem delu Evrope. Dokazi koji je povezuju sa rakom gomilaju se izuzetno dosledno.

IARC studija iz 2025. godine na 266.666 muškaraca i žena iz sedam evropskih zemalja pokazala je da je veća konzumacija ultraprerađene hrane povezana sa povećanim rizikom od raka i kardiometaboličkog multimorbiditeta. Ne samo jedna bolest, već čitave grupe bolesti. Meta-analiza koja je objedinila više kohortnih studija otkrila je statistički značajne povezanosti između visokog unosa ultraprerađene hrane i raka debelog creva, dojke i pankreasa, pri čemu su odnosi rizika dostizali 1,30 za rak debelog creva i 1,49 za rak pankreasa kada se uporede grupe sa najvišim i najnižim unosom.

Možda je najupečatljivija studija Mass General Brigham-a iz novembra 2025. godine, objavljena u JAMA Oncology, koja je pratila skoro 30.000 žena i utvrdila da one koje konzumiraju najviše ultraprerađene hrane imaju 45 % veći rizik od razvoja konvencionalnih adenoma, prekanceroznih polipa koji se najčešće povezuju sa ranim kolorektalnim karcinomom, u poređenju sa onima koje je konzumiraju najmanje. Odnos doze i odgovora bio je u suštini linearan: više ultraprerađene hrane, više prekanceroznih izraslina.

Ovo je važno jer rak debelog creva sa ranim početkom naglo raste u zemljama sa visokim prihodima iz razloga koji zbunjuju istraživače. Veza sa ultraprerađenom hranom sada je jedan od najjačih kandidata i deluje kroz mehanizme: hroničnu upalu, poremećaj crevnog mikrobioma, endokrino ometanje izazvano aditivima, koje 30 faktora rizika iz Finkove studije ne obuhvata direktno.

Ishrana je bila delimično obuhvaćena kroz faktore poput niskog unosa voća i povrća, ali specifična industrijska prerada hrane: emulgatori, modifikovani skrobovi, veštački zaslađivači, predstavlja zasebnu i dodatnu kategoriju rizika.

2. PFAS: kancerogen u tvojoj vodi za piće

PFOA, jednu od najviše proučavanih per- i polifluoroalkilnih supstanci, IARC je 2023. preklasifikovao iz "moguće kancerogene" u potvrđeni kancerogen za ljude. PFOS je klasifikovan kao moguće kancerogen. Ove hemikalije su otkrivene u krvi gotovo svakog odraslog Amerikanca.

Studija iz januara 2025. sa Keck School of Medicine pri USC, prva takve vrste, uporedila je zagađenje vode za piće jedinjenjima PFAS sa podacima o učestalosti raka po okruzima u SAD od 2016. do 2021. godine. Nalazi su bili otrežnjujući. Okruzi sa nivoima PFAS iznad smernica EPA pokazali su porast učestalosti raka od 2 % do 33 % u zavisnosti od hemikalije i vrste raka, obuhvatajući rak digestivnog, endokrinog i respiratornog sistema, kao i usne duplje. Istraživači su procenili da samo zagađenje vode za piće jedinjenjima PFAS doprinosi pojavi približno 6.864 slučaja raka godišnje u Sjedinjenim Državama.

NCI istraživači otkrili su da su osobe sa najvišim koncentracijama PFOA u krvi imale više nego dvostruko veću verovatnoću da razviju rak bubrega u poređenju sa onima sa najnižim nivoima. Povišeni nivoi PFOS povezani su sa rizikom od raka testisa kod pripadnika Ratnog vazduhoplovstva SAD izloženih kontaminiranoj vodi u vojnim objektima.

Ove hemikalije nisu bile među 30 faktora rizika u studiji Fink. Ipak, PFAS su pronađeni u oko 45 % zaliha pijaće vode u SAD, godinama se bioakumuliraju u ljudskom tkivu, a njihovi kancerogeni mehanizmi: suzbijanje imuniteta, poremećaj endokrinog sistema, hronična upala i ometanje popravke DNK sada su dobro dokumentovani. Globalna izloženost je praktično univerzalna, što znači da se čak i skromno povećanje rizika po osobi pretvara u ogromno opterećenje rakom na nivou populacije koje brojka od 38 % ne odražava.

3. Mikroplastika: nova kancerogena izloženost koja pre jedne generacije jedva da je postojala

Mi smo prva generacija koja ima mikroplastiku u krvi, plućima, posteljici i debelom crevu. Proizvodnja plastike naglo je porasla od sredine 20. veka, a sitne čestice koje nastaju njenom razgradnjom sada su prisutne u gotovo svakom testiranom ekosistemu i organizmu.

Studija slučaja i kontrole iz 2025. objavljena u časopisu Journal of Hazardous Materials pružila je neke od prvih direktnih epidemioloških dokaza: među 258 pacijenata sa kolorektalnim karcinomom i 493 ispitanika u kontrolnoj grupi u Kini, koncentracije mikroplastike u stolici bile su znatno više kod obolelih od raka. Osobe u najvišem kvartilu izloženosti imale su prilagođeni odnos šansi od 11,3 za kolorektalni karcinom u poređenju sa najnižim kvartilom, što je izuzetno jaka povezanost za izloženost iz životne sredine.

Objedinjena metaanaliza 43 studije sa više od milion pacijenata, objavljena u časopisu International Journal of Surgery 2025. godine, pokazala je da je izloženost zagađivačima od mikroplastike faktor rizika za ukupnu učestalost raka, pri čemu su ftalati i bisfenol A, hemikalije koje se oslobađaju iz plastike, pokazali najdoslednije povezanosti.

Slika o mehanizmima se brzo upotpunjuje. Istraživači u MD Anderson Cancer Center proučavaju kako mikroplastika pokreće hroničnu upalu, oksidativni stres i endokrini poremećaj u tkivima. Sistematski pregled iz 2024. godine utvrdio je da se sumnja da mikroplastika ima ulogu u povećanju rizika od raka debelog creva i pluća. Pokazalo se da polistirenska nanoplastika izaziva promene povezane sa rakom u zdravim ćelijama pluća, uključujući oštećenje DNK i aktivaciju ćelijskih puteva preživljavanja.

Kao što su neki istraživači primetili, ljudi mlađi od 50 godina bili su jedina demografska grupa kod koje je stopa raka rasla između 1995. i 2021. godine. Nagli porast plastike u životnoj sredini upravo u tom periodu teško je odbaciti kao slučajnost. Ipak, mikroplastika se nigde ne pojavljuje na listi faktora rizika u Finkovoj studiji, razumljivo, s obzirom na to koliko su epidemiološki dokazi novi, ali značajno, s obzirom na to koliko je izloženost postala sveprisutna.

4. Poremećaj cirkadijalnog ritma: rizik od raka koji te prati kući iz noćne smene

IARC je od 2019. godine klasifikovao rad u noćnoj smeni kao „verovatno kancerogen za ljude“ (grupa 2A), na osnovu dokaza koji ga povezuju sa rakom dojke, prostate i debelog creva. Biološki mehanizmi su dobro opisani: svetlost tokom biološke noći potiskuje melatonin, narušava regulaciju gena biološkog sata, slabi popravku DNK, smanjuje aktivnost prirodnih ćelija ubica i remeti cirkadijalne gene uključene u puteve povezane sa rakom.

Sistematski pregled iz 2025. godine koji je obuhvatio preko 500 studija pronašao je snažne dokaze koji povezuju poremećaj cirkadijalnog ritma sa rakom dojke, prostate i debelog creva, uz novije dokaze za melanom i rak mokraćne bešike. Američki nacionalni program za toksikologiju zaključio je sa „visokim stepenom pouzdanosti“ da stalni rad u noćnim smenama koji dovodi do poremećaja cirkadijalnog ritma može izazvati rak dojke.

Između 15 % i 25 % svih radnika u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama radi noću ili u smenama. Pregledni rad iz decembra 2025. u časopisu npj Breast Cancer detaljno je opisao najmanje deset različitih bioloških mehanizama koji povezuju rad u noćnoj smeni sa karcinogenezom dojke, od potiskivanja melatonina i oksidativnog stresa do epigenetskih promena i skraćivanja telomera.

Ali evo šta istraživači u ovoj oblasti sve više ističu: problem seže daleko izvan formalnog rada u noćnoj smeni. Savremeno društvo je zasićeno faktorima koji remete cirkadijalni ritam: izloženost ekranima noću, neredovan raspored spavanja, džet-leg, kasni obroci. Oni pogađaju znatno više ljudi nego formalne smenske radnike, ali epidemiološki alati tek počinju da beleže poremećaj cirkadijalnog ritma van radnog okruženja. Finkova studija ne uključuje poremećaj cirkadijalnog ritma među svojih 30 faktora rizika. Sama klasifikacija IARC-a, iako snažna, usko je usmerena na profesionalni rad u noćnoj smeni, što je tek delić ukupnog poremećaja cirkadijalnog ritma u populaciji.

Šta znači praznina u podacima o prevenciji raka

Ništa od ovoga nije kritika Finkove studije. Ona je uradila tačno ono što rigorozna epidemiologija treba da uradi: kvantifikovala je rizik na osnovu faktora sa utvrđenim uzročnim dokazima. Istraživači su koristili podatke o izloženosti iz 2012. godine, primenili ih na slučajeve iz 2022. i dobili najsveobuhvatniju globalnu procenu do sada.

Ali klasifikacija dobro utvrđenog rizika je zakasneli pokazatelj. Potrebne su decenije da faktor rizika pređe put od nagoveštene povezanosti do opšteprihvaćene klasifikacije. Kod duvana je prošlo oko 30 godina od prvih epidemioloških dokaza do širokih regulatornih mera. Svaka od četiri navedene oblasti nalazi se negde na tom putu, neke su dalje od drugih, i svaka uključuje izloženosti koje su globalne, nevoljne i u porastu.

Ako ultraprerađena hrana makar skromno doprinosi raku debelog creva, dojke i pankreasa; ako PFAS svake godine dodaje hiljade slučajeva raka bubrega, testisa i štitne žlezde; ako mikroplastika podstiče misteriozni porast ranih oblika raka; i ako se uticaj poremećaja cirkadijalnog ritma proteže daleko van radnika u smenama, onda stvarni udeo globalnog raka koji se može sprečiti nije 38 %. On je znatno veći.

To ne znači da je 38 % pogrešno. Verovatnije je da je 38 % donja granica.

A razdaljina između te donje i gornje granice meri se milionima života koje sadašnji okviri prevencije još nisu osmišljeni da spasu. Pitanje za donosioce odluka, kliničare i javnost jeste da li ćemo čekati još dve decenije na izvesnost, ili ćemo početi da delujemo na osnovu težine dokaza koje već imamo.


Medicinsko odricanje od odgovornosti: Ovaj sadržaj služi isključivo u informativne svrhe i nije medicinski savet. O rezultatima se uvek posavetuj sa kvalifikovanim zdravstvenim radnikom.

Uz Anivu možeš da vidiš šta se zaista dešava. Možeš da izbegneš uporne, bolne i skupe slepe tačke u najvažnijem delu svog života: svom blagostanju.*
Hvala ti! Tvoj zahtev je primljen!
Ups! Nešto je pošlo naopako pri slanju formulara.

Tvoje buduće ja te čeka

Počni da gradiš najzdraviju deceniju svog života.

Pridruži se danas