
Obaveza obezbeđivanja kvaliteta kod analize krvi gotovo u potpunosti zavisi od toga da li apoteka sama meri uzorak u Offizinu ili ga šalje u akkreditiertes Labor. Većina vlasnika ne shvata koliko se ta dva puta razlikuju, jer smernice pokrivaju put merenja, a drugi jedva pominju.
Merenje u oficini čini apoteku operaterom mernog uređaja, što donosi kontrolu uređaja, kontrolu sistema, kartu kontrole kvaliteta, granice greške iz Richtlinie der Bundesärztekammer, godišnje međulaboratorijsko ispitivanje koje preporučuje Bundesapothekerkammer i obaveze iz Medizinprodukte-Betreiberverordnung (MPBetreibV). Slanje uzorka prebacuje analitički deo na laboratoriju koja već ima akreditaciju i sprovodi sopstveno osiguranje kvaliteta.
Opcija slanja postala je praktična nakon što je 2. jula 2026. stupio na snagu § 11c zakona Apothekengesetz (ApoG) putem zakona Apothekenversorgung-Weiterentwicklungsgesetz (ApoVWG), koji dozvoljava da approbierter Apotheker obavlja venöse Blutentnahme nakon ärztliche Schulung. Ono što nijedna opcija ne uklanja jeste Präanalytik.
RiliBÄK je skraćenica za Richtlinie der Bundesärztekammer zur Qualitätssicherung laboratoriumsmedizinischer Untersuchungen, objavljenu u Deutsches Ärzteblatt 30. maja 2023. i izmenjenu u avgustu 2025. Teil B1 obuhvata kvantitativne testove i sadrži tabele Fehlergrenzen koje apoteka koristi. Obavezujuća je na osnovu MPBetreibV, jer § 10 Abs. 1 nalaže svakome ko sprovodi laboratoriumsmedizinische Untersuchungen da pre početka uspostavi Qualitätssicherungssystem, a pretpostavlja se da poštovanje RiliBÄK ispunjava taj standard. Evidencija se čuva pet godina.
RiliBÄK se predstavlja kao pravilo za laboratorijsku medicinu koja se sprovodi u medicinskoj praksi, a pregledani izvori ne kažu jasno da li analiza krvi koja se prodaje kao Selbstzahlerleistung potpada pod tu formulaciju. To pitanje odlučuje manje nego što izgleda, jer je Bundesapothekerkammer ionako uneo Fehlergrenzen u sopstvenu Leitlinie.
Interne Qualitätskontrolle ima dva dela. Gerätekontrolle je provera uređaja najmanje jednom svakog dana upotrebe, koja obuhvata radnu temperaturu, čistoću, ispravno kodiranje i odobrenje za merenje. Systemkontrolle je merenje kontrolnog uzorka poznate koncentracije, koje se sprovodi po uređaju i po analitu, pri čemu se broj merenja prilagođava nedeljnom obimu.
RiliBÄK Teil B1 posebno tretira Unit-use-Reagenzien u okruženjima za Point-of-Care-Test, gde se prate i dokumentuju uputstva proizvođača za kontrolu i gde se jedno kontrolno merenje obavlja u svakoj nedelji sa uzorcima pacijenata. Fehlergrenzen potiču iz Tabelle B1-2, pri čemu je za Glucose granica 5,0 procenata, a za Gesamtcholesterin 7,0 procenata. Granica za glukozu je 2023. godine pooštrena sa 11 procenata, uz prelazni period koji je trajao do 30. maja 2026.
Kada kontrolno merenje izađe van tih granica, uređaj se blokira za dalja testiranja i označava crvenom bojom dok se odstupanje ne razjasni. Apoteka pronalazi uzrok, otklanja ga, ponavlja kontrolno merenje i upisuje svaki korak na Qualitätskontrollkarte, koja se čuva na Messplatzu zajedno sa Hygieneplanom.
Ringversuch je spoljna kontrola kvaliteta. Pružalac šalje uzorke čiju stvarnu koncentraciju učesnik ne zna, učesnik ih meri na svom uređaju, a pružalac poredi rezultate sa zadatom vrednošću prema RiliBÄK Fehlergrenzen. Za apoteke Blut-Ringversuch sprovodi Zentrallaboratorium Deutscher Apotheker e.V. u Ešbornu, koji šalje dva ili više uzoraka po registrovanom uređaju i parametru, vrši evaluaciju u roku od osam nedelja i izdaje sertifikat koji važi dvanaest meseci.
Njegov pravni status je važniji nego što većina vlasnika očekuje. Bundesapothekerkammer preporučuje godišnje učešće uz internu kontrolu kvaliteta i to je unela u svoju Leitlinie, dok ApBetrO § 2a od Apothekenleiter-a zahteva redovnu eksternu proveru kvaliteta bez navođenja učestalosti. RiliBÄK Teil B1 propisuje jedan Ringversuch kvartalno za laboratorijske lokacije i izuzima ispitivanja sa Unit-use-Reagenzien u patientennaher Sofortdiagnostik, u formulaciji sastavljenoj za Arztpraxen i bolnice. Da li Offizin potpada pod to izuzeće nije navedeno u pregledanim izvorima.
Neuspešan Ringversuch ne zatvara uslugu, jer Kommentar traži da se uzrok pronađe i otkloni, a ne zabranu. Ono što prestaje da važi je sertifikat, najjednostavniji dokaz koji apoteka može da pokaže lekaru koji sumnja.
| Šta je na kocki | Merenje u Offizinu | Slanje u akkreditiertes Labor |
|---|---|---|
| Odgovori za analitički rezultat | Apoteka, kao operater uređaja prema MPBetreibV | Laboratorija, prema DIN EN ISO 15189 |
| Poslovi kontrole kvaliteta | Gerätekontrolle i Systemkontrolle svakodnevno, plus godišnji Ringversuch | Snosi laboratorija u okviru svoje akreditacije |
| Sačuvana dokumentacija | Qualitätskontrollkarte, Hygieneplan, evidencija uređaja, pet godina | Aufklärung, Anamnese, identifikacija, skladištenje i transport |
| Gde odlazi vreme | Kontrolna merenja pre uzoraka pacijenata, postupanje sa blokiranim uređajem, unosi kartica | Obeležavanje i Probenlogistik istog dana, razgovor o Befund-u kasnije |
Apoteka koja vrši merenja postaje Betreiber za In-vitro-Diagnostikum. Uređajem rukuje samo osoblje sa potrebnom kvalifikacijom, znanjem i iskustvom, sprovodi se Einweisung i ponavlja se nakon ažuriranja softvera koje menja rukovanje, održavanje prati specifikaciju proizvođača, aktivni uređaji se upisuju u Bestandsverzeichnis, a iza svega stoji sistem obezbeđenja kvaliteta prema § 10. Leitlinie dodaje površine koje se lako čiste, kontrolni materijal koji se čuva na suvom između 2 °C i 30 °C i uređaje usklađene sa Verordnung (EU) 2017/745 ili 2017/746.
Ovde se dva slična proizvoda razilaze. Prema Verordnung (EU) 2017/746, samotest je Produkt zur Eigenanwendung namenjen laiku, dok je proizvod za patientennahe Tests namenjen upotrebi van laboratorije od strane zdravstvenog radnika. Prodaja prvog u slobodnoj prodaji ostavlja merenje kupcu, dok sprovođenje drugog stavlja obaveze operatera, kontrolna merenja i evidenciju na apoteku, što je razlika obrađena u tekstu samotestovi naspram laboratorijskih testova.
Präanalytik je sve što se dešava sa uzorkom pre analize i tu nastaje većina laboratorijskih grešaka. LaborPraxis, pozivajući se na rad koji su Lippi i kolege objavili u Clinical Chemistry and Laboratory Medicine, navodi da više od 60 odsto grešaka u analitici plazme i seruma nastaje tu, naspram oko 15 odsto u samoj analizi.
Taj deo ne putuje sa uzorkom u laboratoriju. Identifikacija, Aufklärung i Anamnese o postu i lekovima, izbor epruvete, izbegavanje Hämolyse, temperatura čuvanja i rok za transport ostaju na apoteci koja je uzela uzorak, zbog čega je Probenlogistik deo laboratorijskog puta koji apoteka sama gradi. Kako se razlikuje kapillare Blutentnahme objašnjeno je u poređenju kapilarne i venske krvi.
Većina ovoga potiče iz Leitlinie der Bundesapothekerkammer za "Physiologisch-chemische Untersuchungen: Durchführung der Blutuntersuchungen", verzija od 14. maja 2024, ažurirana 26. marta 2025. Sadrži Kommentar i četiri Arbeitshilfen: Standardarbeitsanweisung, Formblatt za Qualitätskontrollkarte, kontrolnu listu i Formblatt za Hygieneplan. Zajedno zahtevaju sistem obezbeđenja kvaliteta prema MPBetreibV, dokumentovane Gerätekontrolle i Systemkontrolle, Fehlergrenzen iz RiliBÄK Teil B1, pravilo blokiranja, godišnji Ringversuch i higijenu u skladu sa Biostoffverordnung. To je ustaljena rutina, a ne prikrivena laboratorija, i Hygiene bei der Blutentnahme važi u svakom slučaju.
RiliBÄK je napisan za laboratorijsku medicinu i primenjuje se na operatere preko § 10 MPBetreibV, koji obavezuje svakoga ko obavlja laboratoriumsmedizinische Untersuchungen. Pregledani izvori ne navode da li analiza krvi koja se prodaje kao Selbstzahlerleistung potpada pod tu formulaciju, a odgovor je retko važan jer ABDA Leitlinie ionako preuzima Fehlergrenzen.
Bundesapothekerkammer preporučuje godišnje učešće uz internu kontrolu kvaliteta, dok ApBetrO § 2a zahteva redovnu eksternu proveru kvaliteta bez navođenja učestalosti. RiliBÄK Teil B1 propisuje jedan Ringversuch po kvartalu za laboratorijske lokacije i izuzima Unit-use-Reagenzien u okviru patientennaher Sofortdiagnostik.
Uređaj se blokira za dalja testiranja i označava dok se odstupanje ne razjasni. Apoteka pronalazi uzrok, otklanja ga, ponavlja kontrolno merenje i beleži svaki korak na Qualitätskontrollkarte, pa klijent koji čeka odlazi bez rezultata.
Time se prebacuje analitički deo, jer laboratorija ima sopstvenu akreditaciju prema DIN EN ISO 15189 i sopstvenu eksternu kontrolu kvaliteta. Präanalytik, identifikacija, obeležavanje, čuvanje i transport ostaju u apoteci, zajedno sa evidencijom za Aufklärung i Anamnese.
Ne. Prema Verordnung (EU) 2017/746, samotest je Produkt zur Eigenanwendung namenjen laicima i sprovodi ga kupac, dok apoteka postaje Betreiber prema MPBetreibV kada osoblje meri profesionalnim uređajem.
Praktičan redosled je da prvo odrediš put, a zatim pročitaš obaveze, jer ako prvo čitaš Leitlinie, stiče se utisak da svakoj apoteci treba laboratorija. Apoteka koja želi izmerenu vrednost za nekoliko minuta prihvata Gerätekontrolle, Systemkontrolle, Qualitätskontrollkarte i godišnji Ringversuch kao stalnu rutinu, dok apoteka koja želi širok panel uz Referenzbereich na štampanom Befund-u umesto toga prihvata Probenlogistik i čekanje. U oba slučaja Standardarbeitsanweisung stoji u Qualitätsmanagementsystem-u, a odgovor na to da li PTA može da učestvuje nalazi se u tekstu šta PTA sme, a šta ne sme pri vađenju krvi.
Ovaj članak sadrži opšte informacije o nemačkom zakonu o apotekama i poslovnoj praksi. To nije pravni savet, a o pojedinačnim slučajevima odlučuje nadležna Apothekerkammer ili advokat.

Aniva brine o laboratoriji, logistici i izveštaju. Ti zadržavaš odnos sa pacijentima i sopstveni brend.
Dvadeset minuta i znaćeš da li se uklapa u tvoj sistem.