Ishrana
9
 min čitanja

Da li su veštački zaslađivači loši za tebe i zbog kojih zaista treba brinuti

O zaslađivačima se raspravlja kao o jednoj kategoriji, a oni to nisu. Aspartam ima širu regulatornu marginu nego što većina ljudi očekuje i dve ocene SZO koje samo zvuče protivrečno. Eritritol nosi jedino zaista otvoreno pitanje. A pošteno poređenje nije zaslađivač naspram vode, već zaslađivač naspram šećera koji je zamenio. Evo šta dokazi podržavaju i pet markera koji ti daju odgovor na to.
Naslovna slika objave na blogu
Autor
Robert Jakobson
Objavljeno
5. avgust 2026.

Dijetalni gazirani napitak u korpi za kupovinu sada sa sobom nosi raspravu. Jedan naslov kaže da je aspartam mogući kancerogen. Drugi kaže da eritritol čini da se krv lakše zgrušava. Treći kaže da zaslađivači ionako ne pomažu oko težine. Sva tri su se pojavila u razmaku od nekoliko meseci i sva tri su u užem smislu bila tačna.

Problem je reč zaslađivači. Aspartam, sukraloza, acesulfam K, saharin, eritritol, steviol-glikozidi i monaško voće dele tačno jedno svojstvo, slatkoću bez mnogo šećera, i skoro ništa drugo. Različita hemija, različita apsorpcija, različita regulatorna dokumentacija, različit kvalitet dokaza. Svrstavanje svih njih pod jedan sud je ono zbog čega ova tema deluje nerešivo.

Iskren odgovor pre detalja. U dozama koje ljudi zaista unose nije pokazano da odobreni zaslađivači nanose štetu, a granice bezbednosti su šire nego što gotovo iko očekuje. Eritritol nosi jedino zaista otvoreno pitanje. A zamena pića sa šećerom pićem sa zaslađivačem uklanja veliku izloženost šećeru, što je važno jer realna alternativa u većini života nije voda.

Šta prihvatljivi dnevni unos zapravo znači u limenkama

Aspartam ima prihvatljiv dnevni unos od 40 mg po kilogramu telesne težine dnevno. EFSA je do te vrednosti došla u svojoj ponovnoj proceni iz 2013. godine, a JECFA koristi isti broj (EFSA Journal 2013). Prihvatljiv dnevni unos nije granica od koje počinje šteta. To je unos koji se smatra bezbednim za svakodnevnu upotrebu tokom celog života, obično najviša doza bez dejstva u studijama na životinjama podeljena sa 100.

Preračunato u limenke, taj broj iznenađuje ljude. SZO je objavila sopstveni primer proračuna: sa 200 do 300 mg aspartama po limenci, odrasla osoba od 70 kg morala bi da popije više od 9 do 14 limenki dnevno da bi prekoračila ADI, pod pretpostavkom da nema drugih izvora (SZO, 2023). Mnoge dijetalne kole su znatno ispod tog opsega, što taj broj dodatno povećava, kako pokazuje pitanje o Coke Zero.

Acesulfam K je išao suprotno tonu medijskog izveštavanja. EFSA ga je ponovo procenila u aprilu 2025. i povećala ADI sa 9 na 15 mg/kg dnevno (EFSA Journal 2025). Jedan apsolutni izuzetak: aspartam je izvor fenilalanina, pa se ADI ne primenjuje kod fenilketonurije.

Zašto je SZO istog dana nazvala aspartam mogućim kancerogenom i bezbednim

Dva tela SZO su 14. jula 2023. istovremeno objavila svoje nalaze, a medijsko izveštavanje delovalo je protivrečno. IARC je svrstao aspartam u grupu 2B, kao moguće kancerogen za ljude, navodeći ograničene dokaze za hepatocelularni karcinom kod ljudi, ograničene dokaze kod životinja i ograničene mehanističke dokaze. JECFA je, razmatrajući istu literaturu, utvrdila da nema dovoljno razloga za promenu prihvatljivog dnevnog unosa od 0 do 40 mg/kg i ponovo ga potvrdila.

Nisu odgovarali na isto pitanje. IARC identifikuje opasnosti, odnosno da li nešto može izazvati rak pri određenoj izloženosti, a njegove četiri kategorije opisuju koliko su dokazi jaki, a ne koliki je rizik. JECFA procenjuje rizik pri realnoj izloženosti. Sam direktor SZO za ishranu zvanično je izneo usaglašeni stav: bezbednost nije velika briga pri uobičajenim dozama, a opisani efekti zahtevaju bolje studije. Američka FDA otišla je dalje i saopštila da se u potpunosti ne slaže sa zaključkom IARC-a.

Zašto SZO ne preporučuje zaslađivače za kontrolu telesne težine

U maju 2023. SZO je izdala smernicu kojom se preporučuje da se zaslađivači bez šećera ne koriste za kontrolu telesne težine niti za smanjenje rizika od nezaraznih bolesti. Sitna slova dolaze od same SZO: preporuka je uslovna, zasniva se na dokazima niske pouzdanosti i ne odnosi se na osobe sa već postojećim dijabetesom (SZO, 2023).

Pouzdanost je niska jer dokazi ukazuju u dva pravca. Randomizovana ispitivanja uglavnom pokazuju malo smanjenje telesnih masti, prospektivne kohorte suprotno, a SZO navodi verovatan razlog: veza može biti iskrivljena početnim karakteristikama i složenim obrascima upotrebe. To je obrnuta uzročnost, ljubazno rečeno. Ljudi koji piju dijetalna bezalkoholna pića nesrazmerno su često oni koji već pokušavaju da kontrolišu težinu ili šećer u krvi.

Studije zamene daju jasniju sliku. U šest randomizovanih studija na 1.729 učesnika, zamena postojećeg unosa zaslađenih napitaka nekalorijskim alternativama dovela je do smanjenja BMI za 0,31 kg/m2, otprilike 0,5 do 1 kg, a težina se vratila čim je jedna intervencija prestala (Obesity Reviews 2024). Skromno, stvarno i uslovno. Radi razmere s druge strane, NutriNet-Santé je zabeležio odnos rizika od 1,09 za kardiovaskularne bolesti kod onih sa većim unosom, 346 naspram 314 događaja na 100.000 osoba-godina (Debras et al., BMJ 2022).

Da li je eritritol bezbedan nakon studija o trombocitima

Eritritol je zaslađivač kod kog je "još nije poznato" tačan odgovor, a ne izbegavanje odgovora. Witkowski i saradnici su 2023. godine u časopisu Nature Medicine objavili da je cirkulišući eritritol predviđao velike neželjene kardiovaskularne događaje u periodu od tri godine u tri kohorte kardioloških pacijenata, sa prilagođenim odnosima rizika od 1,80 i 2,21 za najviši u odnosu na najniži kvartil u dve validacione kohorte. Eritritol je takođe pojačao agregaciju trombocita in vitro i trombozu kod miševa (Nat Med 2023). Ista grupa je 2024. godine sprovela kontrolisano poređenje koje je nedostajalo u prvom radu: 30 g eritritola, ali ne i 30 g glukoze, akutno je povećalo agregaciju trombocita i oslobađanje granula kod zdravih dobrovoljaca (ATVB 2024).

Mehanizam deluje stvarno. Da li ga izaziva obična navika korišćenja zaslađivača zasebna je tvrdnja, a između toga stoje tri ograde. Ti uzorci iz kohorte prikupljeni su od 2007. do 2009. godine, dva prateća skupa podataka sežu u 1987, pre nego što je eritritol uopšte bio u širokoj upotrebi kao zaslađivač, i nisu prikupljani podaci o ishrani. Ljudi takođe sintetišu eritritol iz glukoze putem pentoza-fosfatnog puta, a ta proizvodnja raste kod hiperglikemije i oksidativnog stresa, pa visok nivo u plazmi može biti pokazatelj metaboličkog problema, a ne njegov uzrok. A i doze su daleko jedna od druge: 30 g u 300 ml popijeno za dva minuta na prazan stomak, naspram pravila EU koja ograničavaju eritritol kao pojačivač arome u aromatizovanim napicima smanjene energetske vrednosti na 1,6 %, odnosno oko 4,8 g na 300 ml (Cramer et al., Front Nutr 2023).

Najveće praćenje pojačava oprez, a ne uzbunu. Među 4.006 starijih odraslih u ARIC studiji, eritritol i njegov metabolit eritronat bili su povezani sa srčanom slabošću, kardiovaskularnom smrću i ukupnom smrtnošću, a autori su zaključili da su oba markeri kardiometaboličkog zdravlja (JACC Adv 2025). Reč marker tu nosi najveću težinu. Za eritritol u velikim dnevnim dozama nije utvrđeno ni da je štetan ni da je bezbedan, a neko ko ga dodaje na kašike prilikom pečenja ima više razloga da prati ovu literaturu nego neko čija je izloženost jedna kockica čokolade bez šećera.

Šta je sa sukralozom, acesulfamom K, stevijom i monaškim voćem

Najjača studija na ljudima ovde je rad Sueza i kolega u časopisu Cell iz 2022. godine: 120 zdravih odraslih, dve nedelje, četiri zaslađivača u dozama ispod ADI. Svaki je izmenio sastav mikrobioma stolice i usne duplje i metabolom plazme. Saharin i sukraloza su značajno poremetili glikemijski odgovor, dok aspartam i stevija nisu. Miševi bez mikrobioma kolonizovani stolicom ispitanika sa najjačim i najslabijim odgovorom ponovili su glikemijski obrazac svog donora (Suez et al., Cell 2022). Dve nedelje kod 120 ljudi ne pokazuju da dijetalni napitak oštećuje metabolizam, već samo da je za neke ljude pogrešno smatrati zaslađivače inertnim.

Biljno poreklo je marketinška, a ne fiziološka činjenica. Steviol glikozidi imaju ADI od 4 mg/kg dnevno kao ekvivalenti steviola, koji je odredio JECFA, a prihvatila EFSA. Monaško voće je evropski kuriozitet: u mišljenju EFSA iz 2019. ocenjeno je da toksikološka baza podataka nije dovoljna za zaključak o bezbednosti kao aditiva u hrani (EFSA Journal 2019), a od Uredbe (EU) 2024/2345 odobren je samo jedan vodeni ekstrakt, dok prečišćeni mogrozidi i dalje nisu obuhvaćeni. Nepotpuna dokumentacija nije isto što i tvrdnja da je nešto nebezbedno.

Zašto je odgovor o zaslađivačima individualan

Proseci kod 120 ljudi skrivaju ono dvoje na oba kraja, i to je ovde nalaz koji se najbolje održao.

Zamisli dva čitaoca koji piju isti litar dijetalne kole dnevno. Prvi je zamenio litar zašećerene kole, otprilike 100 g šećera, pa je ta zamena uklonila izloženost čiji su dokazi znatno jači, i daleko nepovoljniji, od svega objavljenog o zaslađivačima. Drugi je dodao dijetalnu verziju već slatkoj ishrani, pa ništa nije uklonjeno. Isti unos, suprotno značenje, a ista logika važi i za pitanje energetskih pića.

Zatim problem individualnog odgovora. Da li sukraloza pomera tvoju krivu glukoze, po svemu sudeći, zavisi od tvog mikrobioma. Da li eritritol u tvojoj plazmi odražava tvoju ishranu ili tvoj pentozo-fosfatni put zavisi od tvoje kontrole glikemije. Ni na jedno od toga ne može se odgovoriti na osnovu deklaracije.

Iskreno ograničenje treba znati pre panela, a ne posle njega: nijedna rutinska analiza krvi ne meri efekat zaslađivača. Ne postoji marker za aspartam. Panel pokazuje da li je metabolička slika oko te navike stabilna ili odstupa, a pet markera obavlja veći deo tog posla.

Pet markera koji posredno odgovaraju na pitanje o zaslađivačima
Marker Šta ti to ovde govori Koliko brzo reaguje
Glukoza natašte Gde se nalazi osnovna kontrola glukoze pre bilo kog obroka Od nekoliko dana do nekoliko nedelja, a jedno merenje je puno šuma
HbA1c Prosečna izloženost glukozi tokom otprilike tri meseca Osam do dvanaest nedelja nakon stvarne promene
Insulin natašte Koliko naporno pankreas radi da bi održao glukozu stabilnom Nedeljama, često pre nego što se glukoza uopšte pomeri
hs-CRP Zapaljenje niskog stepena kroz celu ishranu Dani, pa infekcija iskrivljuje jedno merenje
Trigliceridi Lipid koji najviše reaguje na unos šećera i alkohola Dve do četiri nedelje, a važno je i da li si natašte

Zajedno daju odgovor na uže pitanje od „da li su zaslađivači loši“, i to korisnije: da li kontrola glukoze uz ovu naviku ostaje stabilna.

Kako da vidiš svoje vrednosti

Aniva članstvo košta 199 € godišnje i uključuje više od 100 biomarkera* iz 10 fizioloških sistema, među kojima su glukoza natašte, HbA1c, insulin natašte, hs-CRP i kompletan lipidni panel. Vađenje krvi se obavlja na partnerskoj lokaciji u Nemačkoj ili Finskoj i izvode ga licencirani lekari. Rezultati stižu u aplikaciju obično u roku od 10 dana uz personalizovani zdravstveni plan, procenu biološke starosti i stalni lični Concierge čet za zdravlje. Ako imaš privatno osiguranje, možeš da podneseš naš specifikovani račun svom osiguravaču, a da li će ga pokriti zavisi od tvoje tarife.

Ponovno testiranje je deo godišnjeg ciklusa članstva. Zadrži naviku nepromenjenom tokom jedne sezone i pogledaj šta se desilo sa brojevima, ili je namerno promeni pa proveri ponovo. Početak traje nekoliko minuta, a pitanje o svakodnevnom unosu ovsa prati isti metod.

Česta pitanja

Da li su veštački zaslađivači loši za tebe

U dozama koje ljudi zaista unose, za odobrene zaslađivače nije pokazano da nanose štetu, a granice bezbednosti su široke. Zaslađivači nisu jedna kategorija, pa je korisno pitanje koji i koliko. Najjači dokazi u ovoj oblasti uopšte se ne odnose na zaslađivače, već na šećer koji zamenjuju.

Koliko aspartama je previše

Prihvatljivi dnevni unos je 40 mg po kilogramu telesne težine dnevno, kako su odredili i EFSA i JECFA. Primer koji navodi WHO pokazuje da bi odrasloj osobi od 70 kg bilo potrebno više od 9 do 14 limenki dijetalnog gaziranog pića dnevno da ga prekorači. Izuzetak je fenilketonurija, gde ADI ne važi.

Da li je eritritol bezbedan

Iskren odgovor je da pitanje nije rešeno. Studija iz 2023. godine u časopisu Nature Medicine povezala je viši nivo eritritola u plazmi sa kardiovaskularnim događajima i pojačanom reaktivnošću trombocita, a ispitivanje iz 2024. potvrdilo je taj efekat na trombocite posle doze od 30 g. Ograde su značajne: u tim kohortama nisu prikupljani podaci o ishrani, ljudi sami proizvode eritritol putem pentozo-fosfatnog puta, a ispitivana doza bila je nekoliko puta veća od količine u zaslađenom napitku.

Da li zaslađivači podižu šećer u krvi ili insulin

U proseku, vrlo malo. U randomizovanoj studiji na 120 odraslih, objavljenoj u časopisu Cell 2022. godine, saharin i sukraloza značajno su narušili glikemijski odgovor tokom dve nedelje, dok aspartam i stevija nisu, a reakcije su se znatno razlikovale među ispitanicima. To je razlog da izmeriš, a ne da pretpostavljaš.

Može li analiza krvi da pokaže da li zaslađivači utiču na mene

Ne direktno. Nijedan rutinski panel ne meri zaslađivač niti njegov efekat. Glukoza natašte, HbA1c, insulin natašte, hs-CRP i trigliceridi pokazuju da li je metabolička slika oko određene navike stabilna ili se menja, što je uži, ali primenljiv odgovor.

Ovaj članak pruža opšte informacije o zaslađivačima i markerima u krvi koji su povezani sa njima. Nije medicinski savet i ništa ovde ne postavlja dijagnozu. Referentne opsege određuje laboratorija koja radi analizu i oni se razlikuju između laboratorija i metoda, pa rezultat glukoze ili insulina označen u jednom izveštaju može biti unutar opsega u drugom. O svojim rezultatima, medicinskoj istoriji i svim lekovima razgovaraj sa lekarom.

Uz Anivu možeš da vidiš šta se zaista dešava. Možeš da izbegneš uporne, bolne i skupe slepe tačke u najvažnijem delu svog života: svom blagostanju.*
Hvala ti! Tvoj zahtev je primljen!
Ups! Nešto je pošlo naopako pri slanju formulara.

Tvoje buduće ja te čeka

Počni da gradiš najzdraviju deceniju svog života.

Pridruži se danas