Mokraćna kiselina je otpadni produkt; njena provera pomaže u proceni rizika od gihta i zdravlja bubrega.
Mokraćna kiselina je otpadni proizvod koji nastaje kada tvoje telo razgrađuje purine, supstance koje se nalaze u tvojim ćelijama i u namirnicama kao što su crveno meso, morski plodovi i pivo. Bubrezi izlučuju najveći deo.
Kada telo proizvodi previše ili bubrezi izlučuju premalo, mokraćna kiselina se nakuplja u krvi, gde može da formira oštre kristale u zglobovima.
Visoka mokraćna kiselina je glavni uzrok gihta, kod kog kristali izazivaju iznenadnu, bolnu upalu zgloba, često na nožnom palcu. Takođe je povezana sa kamenom u bubregu i ide uz visok krvni pritisak i metaboličke probleme.
Niska mokraćna kiselina nije česta i sama po sebi retko predstavlja razlog za brigu. Ova vrednost pomaže da se objasne bolovi u zglobovima i usmerava izbore u vezi sa ishranom i lečenjem.
Aniva tumači tvoj rezultat u odnosu na opsege zasnovane na istraživanjima, a ne samo na široku laboratorijsku normalu. Referentni opseg prikazan ispod specifičan je za ovaj biomarker.
| Grupa | Mokraćna kiselina u serumu (SI) |
| Muškarci | ~200 do 430 µmol/L |
| Žene | ~140 do 360 µmol/L |
Rasponi služe samo kao smernica i razlikuju se prema laboratoriji i polu. Kod osoba sa gihtom često se koristi ciljna vrednost lečenja ispod 360 µmol/L. Za preračunavanje, 1 mg/dL iznosi oko 59,5 µmol/L. Uporedi sa intervalom svoje laboratorije.
Obrok bogat purinima, alkohol, dehidracija i gladovanje mogu da povise mokraćnu kiselinu. Neki lekovi, uključujući određene diuretike i aspirin u niskoj dozi, povisuju je, dok je drugi snižavaju. Tokom akutnog napada gihta nivo u krvi može biti varljivo normalan.
Najbolje se tumači uz markere bubrega (kreatinin i eGFR), kao i uz glukozu i lipide kada je fokus na metaboličkom zdravlju.
Šta znače moji rezultati? Povišene vrednosti mogu da se jave kada bubrezi izlučuju manje mokraćne kiseline ili kada je njena proizvodnja veća, što može da poveća rizik od gihta ili kamena. Niske vrednosti su retke i često su povezane sa lekovima; kontekst je važan.
Da li treba da budem natašte? Ne. Za ovaj test ne moraš da budeš natašte. Pijenje vode pre toga može olakšati vađenje krvi.
Šta može da utiče na rezultat? Dehidracija, alkohol, obilni obroci bogati purinima, naporan trening i lekovi poput diuretika ili aspirina u niskim dozama mogu da pomere vrednosti. Obavesti svog lekara o dodacima ishrani i lekovima za snižavanje mokraćne kiseline.
Koliko često treba da ga testiram? Ako imaš giht, bolest bubrega ili uzimaš terapiju za snižavanje mokraćne kiseline, testiranje se može raditi na svakih nekoliko meseci dok se vrednosti ne stabilizuju. U suprotnom, proveri ga u okviru rutinskih laboratorijskih analiza ili po savetu tvog lekara.
Koliko brzo su rezultati gotovi? Rezultati su obično gotovi za oko 7 dana.
O čemu treba da razgovaram sa lekarom? Podeli svoje simptome, lekove koje uzimaš, istoriju bolesti bubrega i navike u ishrani. Pitaj da li bi dodatne analize ili promene načina života mogli da pomognu u regulisanju tvojih vrednosti.
Jedno godišnje članstvo, 100+ biomarkera*, svaki rezultat objašnjen jednostavnim jezikom uz personalizovani zdravstveni plan i Concierge podršku.

Većina ljudi procenjuje svoje zdravlje po tome kako se oseća, a osećaj je mutna slika koju je lako pogrešno protumačiti.
Godišnje članstvo od 199 € godišnje ili 0,55 € dnevno.