Zdravlje
4
 min čitanja

Prevencija raka i životni stil: postoji li povezanost?

Veliko istraživanje navodi da se 38 % slučajeva raka može spriječiti. No izostavilo je novije rizike poput prerađene hrane, vječnih kemikalija i mikroplastike. Kad i njih uzmeš u obzir, stvarna je brojka vjerojatno puno veća. Moglo bi se spasiti još milijune života. Zvuči impresivno? Čitaj dalje.
Naslovna slika objave na blogu
Autor
Robert Jakobson
Objavljeno
15. veljače 2026.

Iako je skepticizam prema prevenciji raka opravdan, prijelomna studija objavljena u časopisu Nature Medicine tek nedavno (veljača 2026.) donijela je zapažen naslov vrijedan daljnjeg proučavanja: gotovo 40 % od 18,7 milijuna godišnjih slučajeva raka u svijetu, odnosno otprilike 7,1 milijuna dijagnoza, povezano je s promjenjivim čimbenicima rizika. 

Pušenje duhana bilo je na vrhu popisa, a slijedile su infekcije i konzumacija alkohola. 

Istraživanje koje je vodila Hanna Fink u Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka pri WHO-u obuhvatilo je 36 vrsta raka u 185 zemalja, što ga čini jednom od najopsežnijih ikad provedenih analiza raka koji se može spriječiti.

Zašto bi ova brojka mogla biti podcijenjena

Ta bi nas brojka trebala zabrinuti, a svim podacima o tako osjetljivoj temi kao što je rak treba pristupati oprezno. No evo drugog načina kako o tome razmišljati: broj je vjerojatno podcijenjen. Evo mog obrazloženja zašto tako mislim i nudim ga barem kao misaonu vježbu.

Studija je procijenila 30 dobro utvrđenih čimbenika rizika. Metodološki ispravan izbor koji ujedno otkriva njezino glavno ograničenje. Da bi bio uključen, čimbenik rizika morao je imati snažne uzročne dokaze prikupljane desetljećima. 

To je visoka ljestvica koja sustavno isključuje nekoliko vrsta izloženosti kod kojih je znanost u posljednje dvije do tri godine brzo napredovala, ali još nije prešla prag općeprihvaćenog konsenzusa. 

Kada pogledaš što je izostavljeno, stvarni udio raka koji se može spriječiti počinje izgledati znatno veći od 38 %.

Evo četiri područja novijih istraživanja koja ni mnogi vodeći onkolozi i epidemiolozi još nisu u potpunosti ugradili u svoje razmišljanje. To zajedno upućuje na to da stvarni udio slučajeva koji se mogu spriječiti može biti bliže polovici svih slučajeva, ili i veći.

1. Ultraprerađena hrana: čimbenik rizika koji je svima pred očima

Ultraprerađena hrana danas čini oko 60 % kalorijskog unosa u Sjedinjenim Američkim Državama i više od polovice u velikom dijelu Europe. Dokazi koji je povezuju s rakom nakupljaju se s izrazitom dosljednošću.

Studija IARC-a iz 2025. provedena na 266.666 muškaraca i žena u sedam europskih zemalja pokazala je da je veća konzumacija ultraprerađene hrane povezana s povišenim rizikom od raka i kardiometaboličkog multimorbiditeta. Ne samo jedne bolesti, nego cijelih skupina. Metaanaliza koja je objedinila više kohortnih studija pronašla je statistički značajne povezanosti između visokog unosa ultraprerađene hrane i raka debelog crijeva, dojke i gušterače, pri čemu su omjeri rizika dosezali 1,30 za rak debelog crijeva i 1,49 za rak gušterače pri usporedbi skupina s najvišom i najnižom konzumacijom.

Možda najupečatljivija je studija ustanove Mass General Brigham iz studenoga 2025., objavljena u časopisu JAMA Oncology, koja je pratila gotovo 30.000 žena i pokazala da one koje konzumiraju najviše ultraprerađene hrane imaju 45 % veći rizik od razvoja konvencionalnih adenoma, prekanceroznih polipa koji se najčešće povezuju s ranim kolorektalnim karcinomom, u usporedbi s onima koje je konzumiraju najmanje. Odnos doze i učinka bio je u osnovi linearan: više ultraprerađene hrane, više prekanceroznih izraslina.

To je važno jer rak debelog crijeva s ranim početkom naglo raste u zemljama s visokim dohotkom iz razloga koji zbunjuju istraživače. Povezanost s ultraprerađenom hranom sada je jedan od najjačih kandidata i djeluje putem mehanizama – kronične upale, narušavanja crijevnog mikrobioma i endokrinih smetnji uzrokovanih aditivima – koje 30 čimbenika rizika iz Finkove studije ne obuhvaća izravno.

Prehrana je djelomično obuhvaćena kroz čimbenike poput niskog unosa voća i povrća, ali sama industrijska prerada hrane: emulgatori, modificirani škrobovi, umjetni zaslađivači, predstavlja zasebnu i dodatnu kategoriju rizika.

2. PFAS: karcinogen u tvojoj pitkoj vodi

PFOA, jedna od najistraženijih per- i polifluoroalkilnih tvari, 2023. je odlukom IARC-a preklasificirana iz "moguće kancerogene" u potvrđeno kancerogenu tvar za ljude. PFOS je klasificiran kao moguće kancerogen. Ove su kemikalije otkrivene u krvi gotovo svake odrasle osobe u SAD-u.

Studija Keck School of Medicine na USC-u iz siječnja 2025., prva takve vrste, usporedila je onečišćenje pitke vode PFAS-om s podacima o pojavnosti raka po okruzima u SAD-u od 2016. do 2021. godine. Nalazi su bili otrežnjujući. Okruzi s razinama PFAS-a iznad smjernica EPA-e pokazali su porast pojavnosti raka u rasponu od 2 % do 33 %, ovisno o kemikaliji i vrsti raka, obuhvaćajući rak probavnog, endokrinog i dišnog sustava te usne šupljine. Istraživači su procijenili da samo onečišćenje pitke vode PFAS-om pridonosi otprilike 6.864 slučaja raka godišnje u Sjedinjenim Državama.

Istraživači iz NCI-ja otkrili su da su osobe s najvišim koncentracijama PFOA u krvi imale više nego dvostruko veću vjerojatnost za razvoj raka bubrega u usporedbi s onima s najnižim razinama. Povišene razine PFOS-a povezane su s rizikom od raka testisa kod pripadnika Američkog ratnog zrakoplovstva izloženih kontaminiranoj vodi u vojnim objektima.

Ove kemikalije nisu bile među 30 čimbenika rizika u Finkovoj studiji. Ipak, PFAS spojevi pronađeni su u otprilike 45 % američkih zaliha pitke vode, godinama se bioakumuliraju u ljudskom tkivu, a njihovi kancerogeni mehanizmi: suzbijanje imuniteta, endokrini poremećaji, kronična upala i ometanje popravka DNK danas su dobro dokumentirani. Globalna izloženost u osnovi je univerzalna, što znači da se čak i umjereno povećanje rizika po osobi pretvara u ogromno opterećenje rakom na razini populacije koje brojka od 38 % ne odražava.

3. Mikroplastika: nova kancerogena izloženost koja prije jedne generacije jedva da je postojala

Prva smo generacija koja ima mikroplastiku u krvi, plućima, posteljici i debelom crijevu. Proizvodnja plastike naglo je porasla od sredine 20. stoljeća, a sićušne čestice koje nastaju razgradnjom sada su prisutne u gotovo svakom ispitanom ekosustavu i organizmu.

Studija slučajeva i kontrola iz 2025. objavljena u časopisu Journal of Hazardous Materials pružila je neke od prvih izravnih epidemioloških dokaza: među 258 pacijenata s kolorektalnim rakom i 493 kontrolne osobe u Kini koncentracije mikroplastike u stolici bile su znatno više kod oboljelih od raka. Osobe u najvišem kvartilu izloženosti imale su prilagođeni omjer izgleda od 11,3 za kolorektalni rak u usporedbi s najnižim kvartilom, što je iznimno snažna povezanost za izloženost iz okoliša.

Objedinjena meta-analiza 43 studije s više od milijun pacijenata, objavljena u časopisu International Journal of Surgery 2025. godine, pokazala je da je izloženost onečišćenju mikroplastikom čimbenik rizika za ukupnu učestalost raka, pri čemu su ftalati i bisfenol A, kemikalije koje se oslobađaju iz plastike, pokazali najdosljednije povezanosti.

Mehanistička slika brzo se upotpunjuje. Istraživači iz centra MD Anderson Cancer Center proučavaju kako mikroplastika u tkivima potiče kroničnu upalu, oksidativni stres i endokrine poremećaje. Sustavni pregled iz 2024. pokazao je da mikroplastika ima pretpostavljenu ulogu u povećanju rizika od raka debelog crijeva i pluća. Pokazalo se da polistirenska nanoplastika u zdravim stanicama pluća potiče promjene povezane s rakom, uključujući oštećenje DNK i aktivaciju staničnih putova preživljavanja.

Kao što su neki istraživači primijetili, osobe mlađe od 50 godina bile su jedina demografska skupina u kojoj su stope raka rasle između 1995. i 2021. godine. Nagli porast plastike u okolišu upravo u tom razdoblju teško je odbaciti kao slučajnost. Ipak, mikroplastika se nigdje ne pojavljuje na popisu čimbenika rizika u Finkovoj studiji, razumljivo s obzirom na to koliko su epidemiološki dokazi još mladi, ali s važnim posljedicama s obzirom na to koliko je izloženost postala sveprisutna.

4. Poremećaj cirkadijalnog ritma: rizik od raka koji te prati kući iz noćne smjene

IARC klasificira rad u noćnoj smjeni kao "vjerojatno kancerogen za ljude" (skupina 2A) od 2019., na temelju dokaza koji ga povezuju s rakom dojke, prostate i debelog crijeva. Biološki su mehanizmi dobro opisani: svjetlost tijekom biološke noći potiskuje melatonin, narušava regulaciju gena biološkog sata, slabi popravak DNK, potiskuje aktivnost stanica prirodnih ubojica i deregulira cirkadijalne gene uključene u puteve povezane s rakom.

Sustavni pregled iz 2025. koji je obuhvatio više od 500 studija pronašao je snažne dokaze koji povezuju poremećaj cirkadijanog ritma s rakom dojke, prostate i debelog crijeva, uz nove dokaze za melanom i rak mokraćnog mjehura. Američki Nacionalni toksikološki program zaključio je s „visokom pouzdanošću“ da dugotrajan rad u noćnim smjenama koji dovodi do poremećaja cirkadijanog ritma može uzrokovati rak dojke.

Između 15 % i 25 % svih radnika u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama radi noću ili u smjenama. Pregledni rad iz prosinca 2025. u časopisu npj Breast Cancer detaljno je opisao najmanje deset različitih bioloških mehanizama koji povezuju noćni smjenski rad s karcinogenezom dojke, od potiskivanja melatonina i oksidativnog stresa do epigenetskih promjena i skraćivanja telomera.

No evo što istraživači u ovom području sve više naglašavaju: problem seže daleko izvan formalnog rada u noćnim smjenama. Suvremeno društvo zasićeno je ometačima cirkadijalnog ritma: izloženost ekranima noću, neredovit raspored spavanja, jet lag, kasno jedenje. Oni pogađaju znatno više ljudi nego formalne smjenske radnike, ali epidemiološki alati tek počinju obuhvaćati poremećaj cirkadijalnog ritma izvan radnog okruženja. Finkova studija ne uključuje poremećaj cirkadijalnog ritma među svojih 30 čimbenika rizika. Sama klasifikacija IARC-a, iako snažna, usko je usmjerena na profesionalni rad u noćnim smjenama, što je djelić ukupnog poremećaja cirkadijalnog ritma u populaciji.

Što znači praznina u podacima o prevenciji raka

Ništa od ovoga nije kritika Finkove studije. Ona je učinila upravo ono što rigorozna epidemiologija i treba učiniti: kvantificirala je rizik od čimbenika s utvrđenim uzročnim dokazima. Istraživači su upotrijebili podatke o izloženosti iz 2012., primijenili ih na slučajeve iz 2022. i izradili dosad najopsežniju globalnu procjenu.

Ali oznaka dobro utvrđeno pokazatelj je sa zakašnjenjem. Potrebna su desetljeća da čimbenik rizika prijeđe od moguće povezanosti do općeprihvaćene klasifikacije. Kod duhana je prošlo otprilike 30 godina od prvih epidemioloških dokaza do širokih mjera javne politike. Svako od četiriju gore navedenih područja nalazi se negdje na tom putu, neka dalje od drugih, a svako uključuje izloženosti koje su globalne, nevoljne i sve veće.

Ako ultraprerađena hrana čak i skromno pridonosi raku debelog crijeva, dojke i gušterače; ako PFAS godišnje dodaje tisuće slučajeva raka bubrega, testisa i štitnjače; ako mikroplastika potiče zagonetan porast raka u mlađoj dobi; i ako utjecaj poremećaja cirkadijalnog ritma seže daleko izvan smjenskih radnika, onda stvarni udio raka u svijetu koji se može spriječiti nije 38 %. Znatno je veći.

To ne znači da je 38 % pogrešno. Vjerojatnije je da je 38 % tek donja granica.

A razmak između te donje i gornje granice mjeri se u milijunima života za čije spašavanje sadašnji okviri prevencije još nisu osmišljeni. Pitanje za donositelje politika, kliničare i javnost jest hoćemo li čekati još dva desetljeća na izvjesnost ili početi djelovati na temelju težine dokaza koje već imamo.

‍
Medicinska napomena: Ovaj sadržaj služi samo u informativne svrhe i nije medicinski savjet. O rezultatima uvijek razgovaraj s kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom.

Uz Anivu možeš vidjeti što se stvarno događa. Možeš izbjeći uporne, bolne i skupe slijepe točke u najvažnijem dijelu svog života: svojoj dobrobiti.*
Hvala! Tvoja je prijava zaprimljena!
Ups! Nešto je pošlo po zlu prilikom slanja obrasca.

Tvoje buduće ja te čeka

Počni graditi najzdravije desetljeće svog života.

Pridruži se danas