Prehrana
9
 min čitanja

Jesu li umjetna sladila loša za tebe i zbog kojih se doista treba brinuti

O zaslađivačima se raspravlja kao o jednoj kategoriji, a oni to nisu. Aspartam ima širu regulatornu granicu nego što većina ljudi očekuje i dva zaključka WHO-a koji samo zvuče proturječno. Eritritol nosi jedino doista otvoreno pitanje. A poštena usporedba nije zaslađivač u odnosu na vodu, nego zaslađivač u odnosu na šećer koji je zamijenio. Evo što dokazi podržavaju i pet markera koji ti na to daju odgovor.
Naslovna slika objave na blogu
Autor
Robert Jakobson
Objavljeno
5. kolovoza 2026.

Dijetalno gazirano piće u košarici danas sa sobom nosi raspravu. Jedan naslov kaže da je aspartam mogući karcinogen. Drugi kaže da se zbog eritritola krv lakše zgrušava. Treći kaže da sladila ionako ne pomažu s težinom. Sva tri pojavila su se u razmaku od nekoliko mjeseci i sva tri su u uskom smislu bila točna.

Problem je riječ zaslađivači. Aspartam, sukraloza, acesulfam K, saharin, eritritol, steviol glikozidi i monaško voće dijele točno jedno svojstvo, slatkoću bez puno šećera, i gotovo ništa drugo. Različita kemija, različita apsorpcija, različiti regulatorni dosjei, različita kvaliteta dokaza. Stavljanje svih njih pod jednu zajedničku ocjenu razlog je zašto se ova tema čini nerješivom.

Iskren odgovor prije detalja. Pri dozama koje ljudi stvarno unose nije pokazano da odobreni zaslađivači uzrokuju štetu, a sigurnosne granice šire su nego što gotovo itko očekuje. Eritritol nosi jedino istinski otvoreno pitanje. A zamjena pića sa šećerom pićem sa zaslađivačem uklanja veliku izloženost šećeru, što je važno jer realna alternativa u većini života nije voda.

Što prihvatljivi dnevni unos zapravo znači u limenkama

Aspartam ima prihvatljivi dnevni unos od 40 mg po kilogramu tjelesne mase dnevno. EFSA je do te brojke došla u svojoj ponovnoj procjeni iz 2013., a JECFA koristi isti broj (EFSA Journal 2013). ADI nije točka na kojoj počinje štetnost. To je unos koji se smatra sigurnim za svakodnevnu konzumaciju tijekom cijelog života, obično najveća doza bez učinka u istraživanjima na životinjama podijeljena sa 100.

Preračunato u limenke, taj broj ljude iznenadi. WHO je objavio vlastiti izračun: uz 200 do 300 mg aspartama po limenci, odrasla osoba od 70 kg morala bi popiti više od 9 do 14 limenki dnevno da bi premašila ADI, pod pretpostavkom da nema drugih izvora (WHO, 2023). Mnoge dijetalne kole sadrže znatno manje od tog raspona, što taj broj dodatno povećava, kako razrađuje pitanje o Coke Zero.

Acesulfam K išao je protiv tona medijskih napisa. EFSA ga je ponovno procijenila u travnju 2025. i povisila ADI s 9 na 15 mg/kg dnevno (EFSA Journal 2025). Jedna apsolutna iznimka: aspartam je izvor fenilalanina, pa ADI ne vrijedi kod fenilketonurije.

Zašto je WHO istog dana proglasio aspartam mogućim karcinogenom i sigurnim

14. srpnja 2023. dva su tijela WHO-a istodobno objavila svoje procjene, a izvještavanje je zvučalo proturječno. IARC je svrstao aspartam u skupinu 2B, moguće kancerogeno za ljude, navodeći ograničene dokaze za hepatocelularni karcinom kod ljudi, ograničene dokaze kod životinja i ograničene mehanističke dokaze. JECFA, razmatrajući istu literaturu, nije našla dovoljan razlog za promjenu prihvatljivog dnevnog unosa od 0 do 40 mg/kg te ga je ponovno potvrdila.

Nisu odgovarali na isto pitanje. IARC identificira opasnosti, odnosno može li nešto izazvati rak pri određenoj izloženosti, a njegove četiri kategorije opisuju koliko su dokazi jaki, a ne koliki je rizik. JECFA procjenjuje rizik pri realnoj izloženosti. Sam direktor za prehranu WHO-a javno je iznio to usklađivanje: sigurnost nije velik problem pri uobičajenim dozama, a opisani učinci zahtijevaju bolja istraživanja. Američka FDA otišla je korak dalje i izjavila da se u potpunosti ne slaže sa zaključkom IARC-a.

Zašto WHO ne preporučuje zaslađivače za kontrolu tjelesne težine

U svibnju 2023. WHO je objavio smjernicu u kojoj preporučuje da se zaslađivači bez šećera ne koriste za kontrolu tjelesne mase niti za smanjenje rizika od nezaraznih bolesti. Sitna slova dolaze od samog WHO-a: preporuka je uvjetna, temelji se na dokazima niske sigurnosti i ne odnosi se na osobe s već postojećim dijabetesom (WHO, 2023).

Pouzdanost je niska jer dokazi upućuju u dva smjera. Randomizirana ispitivanja obično pokazuju malo smanjenje tjelesne masti, prospektivne kohorte suprotno, a WHO navodi vjerojatan razlog: povezanost može biti iskrivljena početnim karakteristikama i složenim obrascima upotrebe. To je pristojno rečena obrnuta uzročnost. Ljudi koji piju dijetalna bezalkoholna pića nerazmjerno su često oni koji već pokušavaju regulirati težinu ili šećer u krvi.

Ispitivanja zamjene daju jasniju sliku. U šest randomiziranih ispitivanja na 1.729 sudionika zamjena postojećeg unosa zašećerenih napitaka nekalorijskim alternativama dovela je do smanjenja BMI-ja za 0,31 kg/m2, otprilike 0,5 do 1 kg, a težina se polako vratila nakon što je jedna intervencija završila (Obesity Reviews 2024). Skromno, stvarno i uvjetno. Radi usporedbe s druge strane, studija NutriNet-Santé zabilježila je omjer rizika od 1,09 za kardiovaskularne bolesti kod većih potrošača, odnosno 346 naspram 314 slučajeva na 100.000 osoba-godina (Debras et al., BMJ 2022).

Je li eritritol siguran nakon studija o trombocitima

Eritritol je zaslađivač kod kojeg je "još nije poznato" točan odgovor, a ne izbjegavanje. Godine 2023. Witkowski i suradnici izvijestili su u Nature Medicine da je cirkulirajući eritritol predviđao velike neželjene kardiovaskularne događaje tijekom tri godine u tri kohorte srčanih bolesnika, s prilagođenim omjerima rizika od 1,80 i 2,21 za najviši u odnosu na najniži kvartil u dvjema validacijskim kohortama. Eritritol je također pojačao agregaciju trombocita in vitro i trombozu kod miševa (Nat Med 2023). Godine 2024. ista je skupina provela kontroliranu usporedbu koja je nedostajala u prvom radu: 30 g eritritola, ali ne i 30 g glukoze, akutno je povećalo agregaciju trombocita i otpuštanje granula kod zdravih dobrovoljaca (ATVB 2024).

Mehanizam se čini stvarnim. Pitanje izaziva li ga uobičajena navika korištenja zaslađivača zasebna je tvrdnja, a između njih stoje tri ograde. Ti su kohortni uzorci prikupljeni od 2007. do 2009., dva dodatna skupa podataka sežu sve do 1987., prije nego što je eritritol uopće bio u širokoj uporabi kao zaslađivač, a podaci o prehrani nisu prikupljeni. Ljudi također sami sintetiziraju eritritol iz glukoze putem pentoza-fosfatnog puta, a ta proizvodnja raste kod hiperglikemije i oksidativnog stresa, pa visoka razina u plazmi može biti pokazatelj metaboličkog problema, a ne njegov uzrok. A i doze su daleko jedna od druge: 30 g u 300 ml popijeno u dvije minute natašte, naspram pravila EU-a koja ograničavaju eritritol kao pojačivač okusa u aromatiziranim pićima smanjenog energetskog sadržaja na 1,6 %, odnosno oko 4,8 g na 300 ml (Cramer et al., Front Nutr 2023).

Najveća naknadna studija pojačava oprez, a ne uzbunu. Među 4.006 starijih odraslih osoba u studiji ARIC, eritritol i njegov metabolit eritronat bili su povezani sa zatajenjem srca, kardiovaskularnom smrću i ukupnom smrtnošću, a autori su zaključili da su oba markeri kardiometaboličkog zdravlja (JACC Adv 2025). Marker tu nosi najveću težinu. Za eritritol u velikim dnevnim dozama nije utvrđeno ni da je štetan ni da je siguran, pa netko tko njime peče na žlice ima više razloga pratiti ovu literaturu nego netko čija je izloženost kockica čokolade bez šećera.

Što je sa sukralozom, acesulfamom K, stevijom i monaškim voćem

Najjače istraživanje na ljudima u ovom području objavili su Suez i suradnici u časopisu Cell 2022.: 120 zdravih odraslih osoba, dva tjedna, četiri zaslađivača u dozama ispod ADI-ja. Svaki je promijenio sastav mikrobioma stolice i usne šupljine te metabolom plazme. Saharin i sukraloza značajno su narušili glikemijski odgovor, dok aspartam i stevija nisu. Miševi bez klica kolonizirani stolicom ispitanika s najjačim i najslabijim odgovorom ponovili su glikemijski obrazac svojih donora (Suez et al., Cell 2022). Dva tjedna na 120 osoba ne pokazuju da dijetni napitak oštećuje metabolizam, već samo da je za neke ljude pogrešno smatrati zaslađivače inertnima.

Biljno podrijetlo je marketinška, a ne fiziološka činjenica. Steviol glikozidi imaju ADI od 4 mg/kg dnevno izražen kao ekvivalenti steviola, koji je odredio JECFA, a preuzela EFSA. Monaško voće je europska posebnost: mišljenje EFSA-e iz 2019. pokazalo je da je toksikološka baza podataka nedovoljna za zaključak o sigurnosti kao prehrambenog aditiva (EFSA Journal 2019), a od Uredbe (EU) 2024/2345 odobren je samo jedan vodeni ekstrakt, dok pročišćeni mogrozidi i dalje nisu obuhvaćeni. Nepotpuna dokumentacija nije ista tvrdnja kao da je nešto nesigurno.

Zašto je odgovor o zaslađivačima individualan

Prosjeci za 120 ljudi skrivaju dvoje na krajevima, a upravo se taj nalaz ovdje najbolje održao.

Zamisli dvoje čitatelja koji piju istu litru dijetalne cole dnevno. Prvi je zamijenio litru zaslađene cole, oko 100 g šećera, pa je ta zamjena uklonila izloženost čija je dokazna osnova daleko jača, i daleko nepovoljnija, od bilo čega objavljenog o zaslađivačima. Drugi je dodao dijetalnu verziju već slatkoj prehrani, pa ništa nije uklonjeno. Isti unos, suprotno značenje, a ista logika vrijedi i za pitanje energetskih pića.

Zatim problem individualnog odgovora. Hoće li sukraloza pomaknuti tvoju krivulju glukoze, čini se, ovisi o tvom mikrobiomu. Odražava li eritritol u tvojoj plazmi tvoju prehranu ili tvoj pentoza-fosfatni put, ovisi o tvojoj regulaciji glikemije. Ni na jedno se ne može odgovoriti na temelju deklaracije.

Iskreno ograničenje dolazi prije panela, a ne nakon njega: nijedna rutinska krvna pretraga ne mjeri učinak zaslađivača. Ne postoji marker za aspartam. Panel pokazuje ostaje li metabolička slika oko te navike stabilna ili se mijenja, a pet markera obavlja većinu tog posla.

Pet markera koji neizravno odgovaraju na pitanje o zaslađivačima
Marker Što ti ovdje pokazuje Koliko brzo reagira
Glukoza natašte Gdje se nalazi osnovna kontrola glukoze prije bilo kojeg obroka Dani do tjedni, a pojedinačno mjerenje je podložno šumu
HbA1c Prosječna izloženost glukozi tijekom otprilike tri mjeseca Osam do dvanaest tjedana nakon stvarne promjene
Inzulin natašte Koliko naporno gušterača radi kako bi održala glukozu stabilnom Tjednima, često prije nego što se glukoza uopće pomakne
hs-CRP Upala niskog stupnja kroz cijelu prehranu Danima, pa infekcija iskrivljuje jedno mjerenje
Trigliceridi Lipid koji najviše reagira na unos šećera i alkohola Dva do četiri tjedna, a važno je jesi li natašte

Zajedno odgovaraju na uže pitanje od „jesu li zaslađivači loši”, ali i korisnije: održava li se kontrola glukoze uz tu naviku.

Kako vidjeti vlastite brojke

Aniva članstvo košta 199 € godišnje i uključuje više od 100 biomarkera* u 10 fizioloških sustava, među kojima su glukoza natašte, HbA1c, inzulin natašte, hs-CRP i potpuni lipidni panel. Vađenje krvi odvija se na partnerskoj lokaciji u Njemačkoj ili Finskoj, a obavljaju ga licencirani liječnici. Rezultati stižu u aplikaciju obično unutar 10 dana, uz personalizirani zdravstveni plan, procjenu biološke dobi i stalni osobni zdravstveni Concierge chat. Ako imaš privatno osiguranje, možeš predati naš raščlanjeni račun svom osiguravatelju, a hoće li ga platiti ovisi o tvojoj tarifi.

Ponovno testiranje dio je godišnjeg ciklusa članstva. Zadrži naviku nepromijenjenom jedno godišnje doba i pogledaj što su pokazali brojevi, ili je namjerno promijeni i pogledaj ponovno. Početak traje nekoliko minuta, a pitanje o svakodnevnoj zobi slijedi istu metodu.

Česta pitanja

Jesu li umjetna sladila loša za tebe

U dozama koje ljudi stvarno konzumiraju nije se pokazalo da odobrena sladila uzrokuju štetu, a sigurnosne su margine široke. Sladila nisu jedna kategorija, pa je korisno pitanje koje i koliko. Najjači dokazi u ovom području uopće se ne odnose na sladila, nego na šećer koji zamjenjuju.

Koliko je aspartama previše

Prihvatljivi dnevni unos iznosi 40 mg po kilogramu tjelesne mase dnevno, a utvrdili su ga i EFSA i JECFA. Primjer WHO-a pokazuje da bi odrasla osoba od 70 kg trebala više od 9 do 14 limenki dijetalnog gaziranog pića na dan kako bi ga premašila. Iznimka je fenilketonurija, kod koje se ADI ne primjenjuje.

Je li eritritol siguran

Iskren odgovor jest da pitanje nije riješeno. Studija u časopisu Nature Medicine iz 2023. povezala je višu razinu eritritola u plazmi s kardiovaskularnim događajima i pojačanom reaktivnošću trombocita, a ispitivanje iz 2024. potvrdilo je taj učinak na trombocite nakon doze od 30 g. Ograde su znatne: te kohorte nisu prikupljale podatke o prehrani, ljudi sami proizvode eritritol pentoza-fosfatnim putem, a testna doza bila je nekoliko puta veća od one u zaslađenom piću.

Povisuju li zaslađivači šećer u krvi ili inzulin

U prosjeku vrlo malo. U randomiziranom ispitivanju na 120 odraslih objavljenom u časopisu Cell 2022. godine saharin i sukraloza značajno su narušili glikemijske odgovore tijekom dva tjedna, dok aspartam i stevija nisu, a odgovori su se jako razlikovali među pojedincima. To je razlog da mjeriš, a ne pretpostavljaš.

Može li krvna pretraga pokazati utječu li zaslađivači na mene

Ne izravno. Nijedan rutinski panel ne mjeri sladilo ni njegov učinak. Glukoza natašte, HbA1c, inzulin natašte, hs-CRP i trigliceridi pokazuju je li metabolička slika oko neke navike stabilna ili odstupa, što je uži, ali primjenjiv odgovor.

Ovaj članak donosi opće informacije o sladilima i krvnim markerima koji su s njima povezani. To nije medicinski savjet i ništa ovdje ne postavlja dijagnozu. Referentne raspone određuje laboratorij koji provodi analizu i razlikuju se među laboratorijima i metodama, pa rezultat glukoze ili inzulina označen u jednom nalazu može biti unutar raspona u drugom. O svojim rezultatima, povijesti bolesti i svim lijekovima razgovaraj s liječnikom.

Uz Anivu možeš vidjeti što se stvarno događa. Možeš izbjeći uporne, bolne i skupe slijepe točke u najvažnijem dijelu svog života: svojoj dobrobiti.*
Hvala! Tvoja je prijava zaprimljena!
Ups! Nešto je pošlo po zlu prilikom slanja obrasca.

Tvoje buduće ja te čeka

Počni graditi najzdravije desetljeće svog života.

Pridruži se danas