Mokraćna kiselina je otpadni produkt; njezina provjera pomaže u procjeni rizika od gihta i zdravlja bubrega.
Mokraćna kiselina je otpadni produkt koji nastaje kada tvoje tijelo razgrađuje purine, tvari prisutne u tvojim stanicama i u hrani poput crvenog mesa, plodova mora i piva. Većinu nje izlučuju bubrezi.
Kada tijelo proizvodi previše mokraćne kiseline ili je bubrezi izlučuju premalo, ona se nakuplja u krvi, gdje može stvoriti oštre kristale u zglobovima.
Visoka mokraćna kiselina glavni je uzrok gihta, kod kojeg kristali izazivaju iznenadnu, bolnu upalu zgloba, često u nožnom palcu. Također je povezana s bubrežnim kamencima te se javlja uz visok krvni tlak i metaboličke probleme.
Niska mokraćna kiselina nije česta i sama po sebi rijetko je razlog za brigu. Ta vrijednost pomaže objasniti bolove u zglobovima i usmjerava odluke o prehrani i liječenju.
Aniva tumači tvoj rezultat prema rasponima temeljenima na istraživanjima, a ne samo prema širokim laboratorijskim normalama. Referentni raspon prikazan u nastavku specifičan je za ovaj biomarker.
| Skupina | Mokraćna kiselina u serumu (SI) |
| Muškarci | ~200 do 430 µmol/L |
| Žene | ~140 do 360 µmol/L |
Rasponi su samo okvirni i razlikuju se prema laboratoriju i spolu. Za osobe s gihtom često se koristi ciljna vrijednost liječenja ispod 360 µmol/L. Za preračunavanje, 1 mg/dL iznosi oko 59,5 µmol/L. Usporedi s intervalom vlastitog laboratorija.
Obrok bogat purinima, alkohol, dehidracija i post mogu povisiti mokraćnu kiselinu. Neki lijekovi, uključujući određene diuretike i niske doze aspirina, povisuju je, dok je drugi snižavaju. Tijekom akutnog napadaja gihta razina u krvi može biti varljivo normalna.
Najbolje se tumači uz bubrežne markere (kreatinin i eGFR) te uz glukozu i lipide kad je u fokusu metaboličko zdravlje.
Što znače moji rezultati? Visoke razine mogu se javiti kada bubrezi izlučuju manje mokraćne kiseline ili kada je njezina proizvodnja veća, što može povećati rizik od gihta ili kamenaca. Niske razine nisu česte i često su povezane s lijekovima; kontekst je važan.
Trebam li biti natašte? Ne. Za ovu pretragu nije potrebno biti natašte. Pijenje vode prije pretrage može olakšati vađenje krvi.
Što može utjecati na rezultat? Dehidracija, alkohol, obilni obroci bogati purinima, naporno vježbanje i lijekovi poput diuretika ili aspirina u niskoj dozi mogu promijeniti vrijednosti. Reci svom liječniku za dodatke prehrani i lijekove za snižavanje mokraćne kiseline.
Koliko često ga trebam testirati? Ako imaš giht, bolest bubrega ili uzimaš terapiju za snižavanje mokraćne kiseline, testiranje se može raditi svakih nekoliko mjeseci dok se vrijednosti ne stabiliziraju. Inače ga provjeri u sklopu rutinskih laboratorijskih pretraga ili prema savjetu svog liječnika.
Koliko brzo su rezultati gotovi? Rezultati su obično gotovi za oko 7 dana.
O čemu trebam razgovarati s liječnikom? Podijeli svoje simptome, lijekove, povijest bolesti bubrega i prehrambene navike. Pitaj bi li dodatne pretrage ili promjene životnih navika mogle pomoći u regulaciji tvojih vrijednosti.
Jedno godišnje članstvo, 100+ biomarkera*, svaki rezultat objašnjen jednostavnim jezikom uz personalizirani zdravstveni plan i podršku Conciergea.

Većina ljudi procjenjuje svoje zdravlje po tome kako se osjeća, a osjećaj je mutna slika koju je lako pogrešno protumačiti.
Godišnje članstvo od 199 € godišnje ili 0,55 € dnevno.